Hrabri ljudi su oni čija sigurnost, samopouzdanje i snaga izvire iz njih samih, koji se prema činjenici postojanja svog života i života drugih odnose kao prema Daru. Onim drugima, prividno hrabrima sigurnost izvire iz posla, plaće, institucije, organizacije, stranke, države, nečega izvan njih samih. Oduzmete li im instituciju kao identifikacijski temelj, prividno hrabri će pokazati sav svoj kukavičluk, egzistencijalistički nagon dovoljan za razaranje prethodno promoviranog morala. Političari nam mogu biti ogledni primjer. Nisu oni puno veće kukavice od nas ostalih, samo su nam pogledi na njihove živote medijski dostupni.

Pritom, ta medijska slika je tek djelomična, kompromisni rezultat uzajamne korisnosti; s jedne strane su političari medijima materijal, a mediji njima sredstvo. Za okršaje s konkurencijom na premalom tržištu.

Mnogi koji završe u politici, osjetivši moć institucija i vlastitu korupcijsku poželjnost, iz politike se ne daju lako otjerati. A kad ih već viša sila (to nisu izbori, samo se kroz izbore ta sila očituje) na to prisili, onda im valja naplatiti usluge koje su za mandata činili. Ako već nisu uspjeli za mandata osigurati sebi suvlasništvo nad kakvim poduzećem koje u posjedu ima monopolistički ugovor s državom. Priča s bivšim guvernerom HNB Rohatinskim i Todorićevim otkupom tvrke u vlasništvu njegove supruge je indikativna.

Jedna od rijetkih hrabrih ljudi u politici je žena – Mirela Holy. Drugi su posustajali, zabavljali se novim medijskim atrakcijama s rokom trajanja od dva-tri dana, a ona se ustrajno, u javnosti, u Saboru glasno protivila projektu istraživanja ugljikovodika u Jadranu. Izborila se za saborsku interpelaciju o radu Vlade zbog provedbe tog projekta, tražila od Vlade na uvid preslike ugovora s Spectrumom koji je bez natječaja snimao jadransko podmorje, što Vlada uporno odbija učiniti. Na Okruglom stolu o istraživanju ugljikovodika u Jadranu, u Saboru početkom lipnja izrijekom je optužila Vladu za korupciju: Ovdje se radi o jednom projektu koji se forsira potpuno mimo interesa RH, a ne postoji nikakvo opravdanje da se ovako važan projekt realizira na ovako šlampav način i jedino što možemo zaključiti, kada imamo na umu sve što se događalo, da tu postoji izrazito jak, partikularni financijski interes nekoga tko je uključen u taj projekt, a to mogu biti isključivo ljudi u Vladi.

Umjesto da se nakon tog Okruglog stola novinarska kuka i motika (i ona iz tajnih službi, pravosudni aparat) digla na Vladu i svakako ministra Vrdoljaka koji nam je cijelo vrijeme pred nosom mahao mrkvom “Male Norveške” što ćemo postati nakon što nafta počne šikljati iz bušotina (mada je spomenuti Okrugli stol pokazao kako se Zakona o ugljikovodicima ne bi posramila ni Nigerija, kako bi raspodjela eventualnih prihoda od nafte išla 86% kompanijama i 14% Hrvatskoj), zapravo je Mirela Holy dobila upozorenje da pazi što priča od “visokog policijskog dužnosnika”. To kako bi nam svima bilo jasno tko koga štiti, a tko koga istražuje.

Da je ostalo samo na pritisku javnosti (“A tko je ta javnost, tko je predstavlja?” bahato bi upitao premijer nezahvalnu novinarku) i samo na osamljenoj i hrabroj Mireli Holy, Vlada bi sasvim sigurno već taj šlampavi posao privela kraju i potpisala ugovore s kompanijama kojima je prethodno dodijelila istražna polja. A nakon toga bi počele teći obaveze Hrvatske prema kompanijama i svaki eventualni referendum kojeg je prijetvorno (uistinu ga nikad ne misleći raspisati) spominjao premijer Milanović bi bio na našu štetu.
No, od naftnih platformi na Jadranu nas nije spasila narasla svijest u društvu o važnosti turizma za narod i državu u cjelini, o važnosti zaštite života u Jadranskom moru, tvrdi Mirelin ORaH, već neočekivano odustajanje od posla Marathon Oila i OMV-a koji su dobili sedam od ukupno deset istražnih polja. Kao razlozi se spominju neriješeni hrvatski granični sporovi sa Slovenijom i Crnom Gorom te kako se pri ovakvim cijenama proizvodnja nafte ne isplati.

Jedini posao naftnih tvrtki jest nafta pa priča o neisplativosti ne drži vodu. Nakon Marathon Oila i OMV-a, svoje povlačenje iz posla je najavio i Exxon Mobile koji je trebao nastupiti kao ININ partner u istraživanju. MOL-ov dio ININE uprave želi iskoristiti povlačenje drugih tvrtki i za svoje povlačenje iz posla do kojeg će sigurno doći, unatoč protivljenju hrvatskih članova Uprave. Znamo naime priču o upravljačkim pravima u INI i čija je zadnja. U cijeloj priči o maloj Nigeriji koja nam je predstavljana kao mala Norveška, ostaje samo talijanski ENI s jednim istražnim poljem u Sjevernom Jadranu, gdje već postoje zajedničke plinske bušotine ENI-a i INE (to je inače jedan od najštetnijih ugovora potpisanih od početka hrvatske samostalnosti do danas). Knjiga dakle spala na jedno slovo. Jednu bušotinu.

Iz Vlade se može čuti kako je pravi razlog odustajanju najava ukidanja sankcija Iranu koji ima četvrte najveće zalihe nafte u svijetu i spremne projekte u naftnom i plinskom biznisu procijenjene na čak 185 milijardi dolara.

Zasad dakle imamo tri razloga za povlačenje kompanija: granične sporove, neisplativost vađenja nafte i konkurenciju iz Irana.

Koji god razlog bio, ni jedan nije umanjio optimizam ministra Vrdoljaka, čovjeka s proročkim sklonostima tipa vidovitog Milana. Najavljuje za rujan već novi natječaj za dodjelu koncesija za istraživanje, na moru i na kopnu. Nešto kao licitacija na poreznoj upravi. Svaka slijedeća s nižom cijenom.

italija-se-jos-nije-sluzbeno-zalila-na-hrvatsko-istrazivanje-nafte-u-jadranu-3304-1369

Ovo je prva pokazana nesposobnost ove Vlade kojoj se možemo veseliti. Država smo koja jedva drži glavu iznad vode zahvaljujući u najvećoj mjeri prihodima koje zarađujemo turizmom. Nikakva studija o utjecaju na vađenje nafte nije napravljena, a Studija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu  je napravljena samo za fazu istraživanja, upozorava naftni stručnjak Vladimir Janeš i dodaje kako bi se istjecanje nafte moglo događati nešto manje od dva puta godišnje. Što bi se dogodilo s turizmom i prihodima od te djelatnosti u slučaju svakogodišnjih istjecanja nafte, nije teško pretpostaviti.

Zasad nas je viša sila spasila od posla s naftnim bušotinama u Jadranu koji ima sva obilježja koruptivnog djela, kako tvrdi Mirela Holy. Koja će vjerojatno opet jedina ostati na braniku Jadranskog mora, znači i Domovine. Ostali političari će pokazivati svoju hrabrost u borbi za sinekure i nagradne poslove po završetku mandata.

Izvor – Večernji List/Barometar (Autor: VeNLO): Propast projekta nafte u Jadranu – prva pokazana nesposobnost ove Vlade kojoj se možemo veseliti

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s