Urbi et Orbi
ili
Onima koji znaju ali lažu,
i onima koji ne znaju ali lupetaju


Naš prijatelj, stručnjak s višegodišnjim iskustvom na svjetskim naftnim platformama na kojima je i danas aktivno zaposlen, ali ujedno veliki zaljubljenik u naš Jadran koji ne može na našem moru na kojem je rođen, zamisliti platforme i sva redovita onečišćenja morskog okoliša, uvijek prisutna i neizbježna u svim svjetskim morima i oceanima, šalje nam poruku koju objavljujemo. Pritom pozivamo sve, uključivo i one priklonjene aktualnom naftnom projektu Vlade RH, a isto tako i sve koji su još uvijek neodlučni:
Pročitajte, uključite svoj vlastiti mozak, promislite još jednom, te donesite sami zaključak – i jedinu ispravnu odluku: NE istraživanju i eksploataciji ugljikovodika na Jadranu / NE naftnim platformama na našem Jadranu!

Krenimo s molbom da se svatko informira prije komentiranja, jer naši komentari bi trebali koristiti onima koji ih čitaju, a ne samoreklamiranju autora i osobnom egu. Barem danas to nije teško u eri informatike i svugdjeprisutnog interneta.

• Bušenja (ne samo Jadrana) ne vrše se zbog ljubavi prema moru ili domovini, već zbog zarade. Naftna industrija je izuzetno profitabilan posao i upravo to donosi beskrupuloznost nekih njenih sudionika i nekih koji im mogu omogućiti da to rade.

• Seizmička istraživanja su postupak izazivanja detonacije i proučavanja njenog odjeka iz materijala kako bi se prepoznali slojevi tla. Vrlo su štetna jer udarni val ogromne snage je zapravo eksplozija. Iako se danas vrše zračnim ili mehaničkim izvorima a ne eksplozivima ne znaci da je ugodan, iz tog razloga su zabranjene sve ronilačke aktivnosti na istraživanom polju u vrijeme ”seismic surveying”-a. Ako ubija ljude, vjerujem da jednako utječe i na sav ostali živi svijet.

• Prilikom bušenja neophodan je ”drilling mud” (isplaka), kemijska smjesa za podmazivanje i hlađenje bušeće glave i cijevi koje je vode kroz bušotinu, ne dozvoljava ulaz mora u bušotinu i preventivno svojom gustoćom usporava erupciju iz bušotine. Znači predviđena je i ta erupcija. Nije sastavljena od eteričnih ulja s Hvara, već od potrebnih supstanci za takav postupak, i kako i svima nama ”curi” jedna špina ili vodokotlić, očekujte da će se i dio te smjese oteti kontroli i završiti u moru.

• Ljudski faktor je fantastičan primjer kako se nešto savršeno zamisljeno može pretvoriti u kataklizmu. Nekoliko pitanja onima koji i dalje misle kako je čovjek savršeno djelo prirode:
Hoće li svaki radnik imati volje otići do sanitarnog čvora na drugoj strani platforme ili probuditi kolegu u suprotnoj smjeni, ili će se nagnuti preko ograde?
Hoće li radnici otpad nositi u predviđene kontejnere i kad im poslovođa ne visi nad glavom?
Hoce li tehničar koji kontrolira bušenje biti zaista budan 12 sati smjene i na vrijeme primjetiti promjene te zatvoriti bušotinu koja prijeti izliti se u more?
Hoće li kuhinjski otpad završiti u moru? Zajedno s deterdžentima?
Hoće li išta padati s platforme u more tijekom radova?
Kaplje li boja s pinela ili valjka prilikom bojenja? Kamo kaplje? Po arhimedu – kaplje dolje, a dolje je more.
Je li uopće moguće odraditi takve operacije a da se ne dogodi nikakvo zagađenje?
Hoće li strani JEFTINI radnici na tim platformama voljeti, poštivati i čuvati naše more poput nas?

• Dio priče o istražnim radovima Jadrana se ne poklapa s postojećim kartama već izbušenog podmorja te se čini kao ”isprika unaprijed”: Evo, oni će utrošiti novac i vrijeme u naše more i ako ne pronađu ništa – mi ništa ne dugujemo. Da li već znaju gdje treba bušiti, ili samo spojiti strukture?

• Čemu toliki pritisak i tajnovitost, ako je to naše?

• Danas je vrlo prisutna tehnika skretanja bušećeg svrdla, pa se i na kilometrima dubine bušenja može promijeniti smjer i nastaviti bušiti još kilometrima vodoravno. Iz tog razloga nameće se zaključak da je razlog postavljanja platformi u samoj obalnoj zoni isključivo ušteda kolonizatora na dužini bušećih elemenata i cijevi, te u troškovima transporta osoblja, materijala, alata, hrane,… do platforme. Radi se o ogromnim sredstvima, godinama eksploatacije, pa je nebitna mogućnost eko katastrofe – jer onima koji tu profitiraju neće biti problem preseliti se na Kanare, Karibe, u Dominikansku Republiku,… gdje je ostalo čisto more.

• Smiješno razmišljanje očajnika, koji žele bilo kakav posao, fasciniraju. Nadaju se da će im se otvoriti radna mjesta na Jadranskim platformama. NEĆE! U cijelom Svijetu je ustaljen sastav offshore radne snage. Šefovi, supervisori, superintendenti bit će Amerikanci ili Englezi; ronioci su Englezi, Amerikanci, Taljiani ili Južnoafrikanci, varioci su Pakistanci, rentgen-tehničari su Sirijci, činovnici i niži tehničari su Indijci, izvrsni mornari su Filipinci, a Hrvati će se pojaviti u bijelom osoblju – obično samo jedan na svakoj platformi uz Filipince i Malezijce, te nekoliko inženjera strojarstva otetih iz riječkog Saipem-a.

• Karta struja u Jadranu dovoljno jasno pokazuje da zagađenje u obalnoj zoni može biti samo odneseno na sljedeće sjevernije otoke i proširiti razmjere katastrofe. Zagađenja udaljenija od obale većim dijelom završila bi u Sloveniji i Italiji, ali nemojmo sad miješati politiku u ovo.

• Talijanski dio Jadrana izgleda kao ”propucan sačmaricom”, ali postali su toga svjesni i postupno se uklanjaju postrojenja blizu obale. Ne zaboravimo da njihov dio Jadrana koji štite, ni sjenom ne podsjeća na naše more. A što mi činimo?

• Još jedna suluda nada osiromašenog naroda: Mislimo da će iskorištavanjem naše nafte ili plina pasti cijene goriva. Zašto je oduvijek cijena goriva iscrpljenog i prerađenog u Hrvatskoj rasla paralelno s porastom cijene naftnog barela u arapskim zemljama? Na sljedećoj stranici su cijene benzinskog goriva diljem svijeta. Raspon je od $ 0,02/l do 1,98, a mi smo vrlo visoko $ 1,49. Ono što je na ovoj stranici zaboravljeno unijeti, je da u nekim zemljama ove cijene vrijede samo za strance, dok domoroci uopće NE PLAĆAJU gorivo!

> Global gasoline prices / Cijene benzina na svjetskom tržištu

• Usput rečeno, zna li netko koliki je sadržaj naftnog barela? Sada već da, zahvaljujući internetu, ali to je bio aktivno skrivan podatak – jer kad bismo čuli da je sirova nafta poskupila $ 6 po barelu, bili smo sretni da je litra HRVATSKOG benzina poskupila samo 8%. Usput, naftni barel je 159 litara, što znači da je poskupio za 0,04%.

Oseberg Field Centre

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s